Žutokljuni labud

Najmanje zabrinjavajuća

Žutokljuni labud je vrsta velikih vodenih ptica koja se odlikuje potpuno bijelim perijem i karakterističnim jarko žutim kljunom. Oči su mu tamne, a vrat dug i elegantno savijen tipičan je za sve labudove.

Žutokljuni labud

Žutokljuni labud slika preuzeta sa https://www.skolskiportal.hr/media/clanci/2017/06/Cygnus_cygnus_-United_Kingdom-8_(1).jpg

Žutokljuni labud je vrsta velikih vodenih ptica koja se odlikuje potpuno bijelim perijem i karakterističnim jarko žutim kljunom. Oči su mu tamne, a vrat dug i elegantno savijen tipičan je za sve labudove. Najčešće naseljava na mirna jezera, široke riječne tokove i močvare a ponekad ga se može vidjeti i u ušćima rijeke u more poput rijeke Krke. Gnijezdi se na malim otočićima obraslima trskom, gdje ima dovoljno zaklona. Vrlo je miran, plah i gotovo nečujan. Glas mu je dublji i mekši od drugih labudova, pliva u kružnim pokretima nogu. Poznat je po svojoj vjernosti jer često ostaje s istim partnerom cijeli život. Tijekom sezone parenja parovi izvode usklađene pokrete vratom, koji služe za učvršćivanje veze. Žutokljuni labud regulira rast vodenog bilja. Hraneći se algama i podvodnim biljkama sprječava njihovo pretjerano širenje, čime pomaže u održavanju ravnoteže u jezerima, rijekama i močvarama. Tijekom hranjenja labud uzburkava sediment na dnu, što oslobađa hranjive tvari i čini ih dostupnima drugim organizmima, poput sitnih beskralješnjaka i mikroorganizama. Time neizravno potiče bioraznolikost. Njegova gnijezda stvaraju mikrostaništa koja mogu koristiti i druge životinje, poput manjih ptica, vodozemaca i kukaca. Prisutnost labuda često ukazuje na čistu i očuvanu vodu, pa se smatra pokazateljem zdravlja ekosustava.

Luka Beg, 25.11.2025.

Pročitaj više


Bjeloglavi sup

22.06.2025. Lada Kovjanić

Bijeloglavi sup je velika ptica strvinar s rasponom krila do 2,7 metara. Hrani se uginulim životinjama, živi u kolonijama na liticama i važan je čistač prirode. U Hrvatskoj je ugrožen zbog gubitka staništa i trovanja.

Pročitaj više

Jezerski regoč - vretenac

01.05.2025. Jakov Koprivnjak

Jezerski regoč je veliko vretence najčešće boje pijeska s uočljivim crnim mrljama. Jezerska je vrsta koja obitava u sredozemnom području, grabežljivac je i hrani se drugim kukcima.

Pročitaj više

Prstac

25.01.2026. Martin Balenović

Prstac je mala morska školjka koja živi u stijenama Jadranskoga mora. Hrani se planktonom i organskim tvarima iz vode, a brzo se razmnožava i tvori kolonije u stijenama. U Hrvatskoj je strogo zaštićen.

Pročitaj više

Velikouhi šišmiš

25.01.2026. Kolja Milanković

Velikouhi šišmiš ima ogromne uši koje mu pomažu da čuje svoj plijen u potpunom mraku. Hrani se noću sitnim kukcima, uključujući komarce i štetnike. Njegova sposobnost echolokacije čini ga pravim majstorom navigacije u mračnoj šumi.

Pročitaj više

Kiki

14.05.2025. Indra

Kiki živi u Zagrebu, izrazito je osjetljiva životinja iz Grada Zagreba i jako se voli maziti. U slučaju da nije mažena, ova životinja radi slatka lica i mami najbližu poznatu osobu da ju mazi. Ova životinja je potpuno bezopasna, iako nekad glasna.

Pročitaj više

Vidra

17.01.2026. Ema Barbić

Vidra je zvijer iz porodice kuna. Semiakvatička je životinja, što znači da dio života provodi na kopnu, a dio u vodi. Gipka je i okretna životinja. Plijen lovi izrazito oštrim zubima i pandžama. U nedavnoj prošlosti brojnost vidri u Europi i svijetu, pa tako i u Hrvatskoj znatno je opala.

Pročitaj više